http://www.eknjige.org Besplatne knjige na: bosanskom, srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku. bs Online Knjige - eknjige.org eknjige.org@gmail.com (S. S) eknjige.org@gmail.com (S. S) PHP RSS Feed Generator http://www.eknjige.org/logo.jpg http://www.eknjige.org 100 100 Besplatne knjige i tutorijali Majstor medicinskih trilera, Robin Cook, ovim nam romanom ponovno utjeruje strah u kosti. Otkrijte što bi se moglo dogoditi kad se u višemilijunskom gradu sretnu ruski emigrant nezadovoljan životom, koji dobro poznaje proizvodnju biološkog oružja, i pripadnik nasilne, krajnje desničarske skupine koji mrzi sve i svakoga. Medicinski istražitelj Jack Stapleton opet će se naći u vrtlogu zbivanja i opasnosti, dok New York i njegovi žitelji niti ne slute kakva ih sudbina čeka. Možda i u našem susjedstvu vrebaju smrtonosne bakterije ili virusi koji bi jednoga dana mogli ugroziti život kakav poznajete. http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Vektor , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Vektor Snažna priča o trovanju bakterijama, spletkarenju s proizvodima i korporacijskoj zlonamjernosti donosi nam majstor medicinskih trilera. Kirurg dr. Kim Reggis nedavno se razveo i odlucan je u namjeri da ostane dobar otac jedinoj kćeri, Besky. Jedne večeri Kim je pozvao Becky u njezin omiljeni fast-food restoran na gozbu od hamburgera i prženih krumpirića. No ugodni trenuci pretvaraju se u tragediju: djevojčica postaje teško bolesna i uskoro umire od trovanja bakterijom E. coli, pronađenoj u mesu....Toksin je knjiga posvećena obiteljima koje su postale žrtvama pošasti bakterije E. coli 0157:H7 i drugih bolesti izazvanih hranom. http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Toksin , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Toksin Liječnik i pisac bestselera čiji napeti trileri redovito ubrzavaju čitateljska bila stvorio je potresnu priču o pohlepi, zanemarenoj etici i ambiciji što je izmaknula kontroli u najnovijem području medicinskih intervencija: kozmetičkoj psihofarmaciji. Lijekovi poput Prozaca više ne služe samo svojoj prvobitnoj svrsi, več se sve češče propisuju kako bi promijenili osobnost pacijenta u skladu s trenutno važečim normama. S krajnjom preciznošču i predvičanjem sutrašnjih novinskih naslova, Robin Cook istražuje opasno raskrižje gdje slava i nezamisliva pohlepa mogu zavesti i skrenuti s puta najbolje i najsposobnije od onih koji su se zakleli da neče činiti zla. Kad neuroznanstvenik Edward Armstrong počne izlaziti s Kimberly Stewart, čiji je predak bila žena koju su objesili u vrijeme progona vještica u Salemu, on iskorištava priliku za produbljivanje svoje omiljene teorije: da je godine l692. 'vrag' u Salemu bila halucinogena droga što su je nehotice uzimali u zatrovanoj vrsti žitarica. Kako bi dokazao svoju teoriju, Edward uzgaja vrstu koju drži odgovornom, a uzorke je uzeo na imanju Stewartovih. Briljantnom transformacijom dobiva lijek, otrov postaje Ultra, antidepresiv budučnosti s dosta zapanjujučim terapeutskim mogučnostima. Prihvatljivi rizik priča je o potrazi; potrazi znanstvenika za konačnim lijekom i potrazi jedne žene za spoznavanjem sebe. Nijedno od njih to nije znalo, ali dvije naizgled odvojene potrage dovast če do sukoba sa strahovitim posjedicama. Pisac koji je izmislio visokoznanstveni horor, još je jednom stvorio izazovni medicinski triler obogačen uznemirujučim prizvukom istine. http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Prihvatljivi-rizik , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Prihvatljivi-rizik Priča koja opominje i od koje se diže kosa na glavi priča je o mogućim zamkama predstojeće zdravstvene reforme u Americi. Robin Cook, majstor medicinskih trilera, hvata se ukoštac s tom kontroverznom temom i stvara sasvim mogući zaplet, jednako snažan i zastrašujući, kakav smo upoznali u njegovu romanu Koma. Najsavremenije opremljena Opća bolnica Bartlet u mirnom kraju Vermonta činila se poput ostvarenog sna liječnicima Davidu i Angeli Wilson. No njihovi se snovi, jedan po jedan pretvaraju u noćnu moru. A iz dana u dan njihovi pacijenti umiru.... http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Fatalno-lijecenje , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Fatalno-lijecenje Kad je ubijen zloglasni član podzemlja, Carlo Franconi, njegovi mafijaški suparnici postaju glavni osumljičeni. Sumlje rastu nakon nestanka Franconijeva tijela iz mrtvačnice prije obavljene obdukcije, na sramotu glavnog medicinskog istražitelja i gradonačelnika, ali to prilično zabavlja patologa sudske medicine i glavnog cinika mrtvačnice, dr. Jacka Stapletona. Robin Cook potpisuje napetost na oštrici nože, a Kromosom 6 kombinacije je brze akcije uzbudljivog trilera i medicinskih mogućnosti vrlo bliske budućnosti. http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Kromosom-6 , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Kromosom-6 Pripovjedač romana Zahir je pisac svjetskih bestselera koji živi u Francuskoj i uživa u svim privilegijama koje mu slava i novac donose. Njegova supruga Ester, sa kojom je 10 godina u braku poznati je ratni izvještač. Uprkos profesionalnom uspjehu i nesputanosti konvecionalnim brakom, ona upada u tešku krizu. Kada nestaje sa svojim prijateljem Mihajlom, koji joj je možda i ljubavnik, vlasti saslušavaju pripovjedača: da li je Ester kidnapovana, ubijena, ili je jednostavno pobjegla od braka koji je nije ispunjavao. Pripovjedač nema ni jedan odgovor, ali sam sebi postavlja brojna pitanja. Jednog dana, pojavljuje se Mihajl, čovjek sa kojim je Ester posljednji put viđena i obećava da će mu vratiti ženu. Putovanje vodi pripovjedača od glamura Pariza do Kazahstana, zemlje u kojoj je Mihajel rođen. Zemlje tragične istorije ali bogate dugovne tradicije. I upravo u njoj on dolazi do iznenađujućih samospoznaja. Zahir je očaravajuća priča o putovanju, opsjednutosti izgubljenom ljubavlju, odnosima u braku, slobodi i ličnim ambicijama. http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Zahir , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Zahir U devetom stoljeću prije Krista, žena izraelskog kralja Ahaba, fenička princeza Izabela, naređuje pogubljenje svih poroka, štovatelja Jahve, jednog Boga, smatrajući svojom zadaćom da Izraelce obrati na kult Baala i njegovih božanstava. Mladi Ilija, koji od djetinjstva razgovara sa anđelima, primoran je pobjeći iz zemlje. Vođen božijim glasom uspijeva preživjeti u pustinji i konačno pronalazi utočište u kući siromašne udovice u feničkom gradu Akbaru. Tu će daleko od svog doma, sazrijet; suočiti će se s protivnim vjerovanjima, neprijateljstvom stanovnika Grada, božijim kušnjama, ali upoznati ljubav i spoznati vlastitu snagu... http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Peta-gora , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Peta-gora Roman Jedanaest minuta priča o Mariji, mladoj djevojci iz jednoga brazilskog sela, koju njezin prvi nevini ljubavni doživljaj ostavlja slomljena srca. U toj ranoj životnoj dobi stječe dojam da nikada neće pronaći istinsku ljubav i zato povjeruje da je ljubav "nešto strašno što donosi patnju..." Slučajan susret u Rio de Janeiru odvodi je u Ženevu, gdje se nada steći slavu i bogatstvo, ali završava na ulici kao prostitutka. U Ženevi se Maria sve više udaljuje od ljubavi, istodobno sve opčinjenija seksom. Njezin očajnički stav o ljubavi stavljen je na kušnju kada upozna naočitoga mladog slikara. Tada na tragu spoznaje o samoj sebi, Maria mora odlučiti hoće li nastaviti tom tamnom stazom seksualnog uživanja bez ljubavi, ili će sve staviti na kocku da bi spoznala vlastitu "unutarnju svjetlost" i onaj drukčiji seks kao plod istinske ljubavi. U ovome novome zanimljivom i odvažnom romanu, Paulo Coelho istražuje duhovnu prirodu odnosa seksa i ljubavi te nas tako potiče da preispitamo i prevladamo vlastite predrasude, a time i prihvatimo vlastitu "unutarnju svjetlost". http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Jedanaest-minuta , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Jedanaest-minuta Iz predgovora: "Narodno stvaralaštvo, legende, mitovi i bajke oduvijek su bili sastavni dio djetinjstva, jer svako dijete posjeduje zdravu, urođenu ljubav prema fantastičnim, čudesnim i očigledno, nestvarnim pričama. Grimove i Andersenove krilate vile unijele su više radosti u dječja srca nego sve druge ljudske tvorevine. Ipak, starinska bajka, koja se generacijama čitala, može sada da se označi kao "historijska" u dječjoj biblioteci, jer je došlo vrijeme za savremenije "čudesne priče" iz kojih su uobičajeni div, patuljak i vila isključeni, zajedno sa svim onim strašnim događajima, od kojih se ledi krv u žilama, smišljenim da svakoj priči daju zastrašujuće naravoučnije. Danas se pouke o dobru i zlu primaju u školi, te stoga suvremeno dijete traži samo zabavu i rado zaobilazi neprijatne događaje. Imajući ovo na umu, priču o "Čarobnjaku iz Oza" napisao sam isključivo zato da se dopadne današnjem djetetu. Ona teži tome da bude osavremenjena bajka koja zadržava čudesno i zabavno, a isključuje tužno i zastrašujuće." http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Carobnjak-iz-oz-a , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Carobnjak-iz-oz-a Posle izdanija "Laže i paralaže" mlogi su mi ovakovog roda knjiga ljubitelji često napominjali da ne bi bez polze bilo još štogod na isti način sostaviti i sredstvom pečatnje čitateljem i čitateljkam spriopštiti. Ja sam istina mnogo koješta - koje obače iz nekih uzroka na svet izići na može - sočinio, gdišto pak i na pečatnju izdao; no počem s jedne strane dugovremena bolest pero iz mojih ruku istrgne, s druge pak promenuto zvanije mene za sobom povuče, i nehoteću mi, morala je moja i mojih prijatelja želja neispunjena ostati. što predstojeće šaljivo pozorište na svet izilazi, povod je najviše ovaj, što sam jednom s ljubeznim mojim prijateljem g. doktorom Pekarovičem, o srebroljubiju besedeći, njemu tvrdo obećao "Tvrdicu" napisati i, ako vredno bude, pečatnji predati. Okružen teretom zvanija moga, za održati prijatelju mome zadanu reč, morao sam pri slabom sostavu i očiju i celog voopšte tela moga, tako reči, časove krasti i k sočineniju ovoga dela posvećavati. No ovde neka niko ne pomisli da je moje namerenije hvaliti se (premda su gdikoji bas ovim povodom to isto napominjali), no iz toga najviše uzroka ovo navodim da se vidi kakve je nasa literatura sreće, gdi sirječ spasitelji sve sile uma svoga na privatna dela obraćaju, a k sočineniju dela jednog, koje se voopšte celog naroda tiče, samo časove odohnovenija, tu u kojima spisatelj pišući odmora trazi (!!!), posvećivati mogu. Sad kakova sočinenija sledovati moraju, lako se zaključiti može. No ni po čuda! Položenije bo Srbalja zasada je takovo da, ako bi se koji - izuzimam imućne, ih one koji su u prizreniju načina života s druge strane obezbeđeni - isključitelno na knjigopisanije odvažio, i zvanije svoje prenebregao, lako bi (da ne kažem "izvesno") do nužde i hleba željkati došao, o čem nas ne samo naši, nego i kod samih Engleza spisatelji, kao Butler, koji je, pri svem klasicitetu svoga divnog sočinenija Hudibras, upravo od gladi skapati morao, dovoljno uveravaju. http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Kir-Janja-(Tvrdica) , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Kir-Janja-(Tvrdica) Iz knjige: Bilo je godine 1828. U Bosni je sjedio tada na vezirskoj stolici u Sarajevu Avdurahim-paša, prije zapovjednik beogradske tvrđave. Kad su silnoga i radi svoje strogosti još i sada u Bosni spominjanoga vezira Dželaledina porazili Crnogorci u moračkim klancima, i on se, kako kažu, zbog toga godine 1821. sam otrovao, dođe poslije njegove smrti u Bosnu za vezira čovjek koji je proti Bosancima bio toliko slab i nemoćan da mu se ni ime ne spominje. Taj nije imao ni izdaleka one snage kao Dželaledin vezir da održi na uzdi silne bosanske begove koji su odlučili na život i smrt boriti se proti reformama cara Mahmuda II, koga su zbog tih reforma zvali porugljivim imenom đaur-sultan. Bosanski begovi zakleše se vjerom svojih djedova da će proti tim novotama ustati sa sabljom u ruci i braniti stare svoje povlastice i čistu vjeru Prorokovu. Čim je Dželaledin vezir zaklopio oči, morali su njegovi pristaše, odrješiti prijatelji reforama, bježati iz zemlje. Među tima bijahu braća Đindžafići, Đul-aga i mnogi drugi bosanski otmjenici. Oni koji ostaše imali su da brane svoj život i imetak oružanom rukom. U svoj zemlji nasta nered i metež. Plemena ustajala su na plemena, gradovi na gradove, iste porodice borile su se među sobom. Dok je trajalo to trvenje u Bosni, spremaše se đaur-sultan da u carstvu izvrši zasnovane reforme. Dne 28. svibnja 1826. bude u svečanoj sjednici divana stvorena fetva "da se za obranu božje riječi i radi otpora proti sili nevjernika imaju i muslimani podložiti zaptu i naučiti vojnička vježbanja". Ova fetva bijaše najviše uperena proti janjičarima kojih većina bijaše iz Bosne. Oni to odmah i opaziše te se stadoše, kao navadno, rotiti proti sultanu. Nu ovaj put izdade ih sreća. Đaur-sultan pobije ih nemilice i učini kraj njihovoj moći od koje zazirahu i sami silni otomanski carevi. S janjičarima pade najjača potpora muslimanskih velikaša, protivnika Mahmudovim reformama. Savladav sultan starovjerski otpor u Stambulu, svojoj prijestolnici, pođe da i u pokrajinama učvrsti svoju vlast, bez čega nije mogao uvađati svojih novota. I zbilja posla sultan još iste godine 1826. u Bosnu za vezira Hadži Mustafu sa šest komesara da izvađa reforme. Nu zla sreća posluži novomu veziru i njegovim komesarima. Janjičari koji su srećom umakli osveti đaur-sultana, skloniše se u Bosnu gdje ih muslimani raširenih ruku dočekaše, štujući ih kao neka viša bića. Sva srca planuše gnjevom proti đaur-sultanu, koji onako nemilo uništi prve branitelje čiste vjere Prorokove. Nu ogorčenost bosanskih muslimana prevrši mjeru kad u pratnji novoga vezira ugledaše na evropejski odjevene vojnike. Remenje o kom višaše sablja i patronka skapčalo se unakrst na prsima. Vidjevši to starovjernici Bošnjaci stadoše jarosno govoriti: "Šta! da se još i krstiti damo? Šta će nam onda sultan? Moskovski car i bečki cesar bolje će nam kumovati na krstu od sina Osmanova". I digoše se na noge, malo i veliko, te po najljućoj zimi proćeraju iz Bosne novoga vezira i njegove komesare. U siječnju 1827. godine stigoše prognanici iza velikih patnji na svom dugom putu u Beograd. Vijest o tom događaju ne smete nimalo sultana. Malo zatim imenova on bosanskim vezirom beogradskog pašu Avdurahima, čovjeka slaba i boležljiva, nu jake volje i svom dušom odana sultanu. Rijetkom vještinom lati se novi vezir velemučna posla. Pomoću svoga prijatelja, srpskoga kneza Miloša, sakupi oko sebe nekoliko stotina momaka i krenu s njima u Bosnu. Prešavši Drinu pođe mu za rukom predobiti za se mladoga Ali-pašu Vidaića, nasljednoga zvorničkoga kapetana, koji vezira primi u svoj grad Zvornik. Iz toga grada, koji se sa sjeveroistočne strane smatra ključem Bosne, razasla novi vezir u puk ovaj proglas: "Muhamedovski Bošnjaci! Donosim vam iz daljine poljubac mira i bratinskoga jedinstva. http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Zmaj-od-Bosne , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Zmaj-od-Bosne Iz knjige: Pocinjem ovu svoju pricu, nizasto, bez koristi za sebe i za druge, iz potrebe koja je jaca od koristi i razuma, da ostane zapis moj o meni, zapisana muka razgovora sa sobom, s dalekom nadom da ce se naci neko rjesenje kad bude racun sveden, ako bude, kad ostavim trag mastila na ovoj hartiji sto ceka kao izazov. Ne znam sta ce biti zabiljezeno, ali ce u kukama slova ostati nesto od onoga sto je bivalo u meni, pa se vise nece gubiti u kovitlacima magle, kao da nije ni bilo, ili da ne znam sta je bilo. Tako cu moci da vidim sebe kakav postajem, to cudo koje ne poznajem, a cini mi se da je cudo sto uvijek nisam bio ono sto sam sad. Svjestan sam da pisem zapleteno, ruka mi drhti zbog odplitanja sto mi predstoji, zbog suðenja koje otpocinjem, a sve sam ja na tom suðenju, i sudija i svjedok i tuzeni. Sve cu biti posteno koliko mogu, koliko iko moze, jer pocinjem da sumnjam da su iskrenost i postenje isto, iskrenost je uvjerenost da govorimo istinu (a ko u to moze biti uvjeren?), a postenja ima mnogo, i ne slazu se meðu sobom. http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Dervis-i-smrt-verziaj2 , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Dervis-i-smrt-verziaj2 Kameni spavač sabire i asimilira svekoliko književno iskustvo Maka Dizdara. U njemu se zrcali i zbira čitav jedan stvaralački put i pjesnička sudbina i ukazuje u raznovrsnosti i bogastvo preobražaja i mijena, ali obasjanih novim, drukčijim ozračjem, svedenim na neponovljiv zajednički imenitelj cjelovite pjesničke sinteze. Sve što se zbivalo u poeziji Maka Dizdara u 35 godina stvaranja i nosilo oznaku i atmosferu boju i aromu vremena u kojem je nastajala, pojavljuje se iznova u kamenom spavaču, ali estetski dozrelo, lišeno slabosti i naplavina trenutka. "Poezija se piše kao što se i živi - dugo i mučno - " isaknuo je Dizdar u jednom intervjuu. Zbirka pjesama sadrži oko 250 pjesama ovog izvrsnog autora. Neke od pjesama su: - Gorčin - Svatovska - Ruike - Zapis o vremenu http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Kameni-spava , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Kameni-spava Hasan-aginica Što se bijeli u gori zelenoj? Al su snijezi, al su labutove? Da su snijezi, već bi okopnuli, labutove već bi poletjeli. Nisu snijezi, nit su labutove, nego šator age Hasan-age. On boluje u ranami ljut'mi. Oblazi ga mater i sestrica, a ljubovca od stida ne mogla. Kad li mu je ranam bolje bilo, on poruča vjernoj ljubi svojoj: "Ne čekaj me u dvoru bijelomu. ni u dvoru, ni u rodu momu!" Kad kaduna riječi razumjela, još je jadna u toj misli stala jeka stade konja oko dvora; i pobježe Hasan-aginica, da vrat lomi kule niz pendžere. Za njom trču dvije ćeri djevojke: "Vrati nam se, mila majko naša, nije ovo babo Hasan-ago, već daidža Pintorović-beže!" I vrati se Hasan-aginica, ter se vješa bratu oko vrata. "Da, moj brate, velike sramote, gdi me šalje od petero dice!" Beže muči, ne govori ništa, već se maša u džepe svione i vadi njoj knjigu oprošćenja, da uzimlje potpuno vjenčanje, da gre s njime majci uzatrage. Kad kaduna knjigu proučila, dva je sina u čelo ljubila, a dvije ćere u rumena lica, a s malahnim u bešici sinkom, odijelit se nikako ne mogla, već je bratac za ruke uzeo i jedva je s sinkom rastavio, ter je meća k sebi na konjica, s njome grede dvoru bijelome. U rodu je malo vrijeme stala, malo vrijeme ni nedjelju dana, dobra kada i od roda dobra, dobru kadu prose sa svih strana, a najveće imotski kadija. Kaduna se bratu svome moli: "Aj, tako te ne želila, braco, nemoj mene davat za nikoga, da ne puca jadno srce moje gledajući sirotice svoje!" Ali beže ne hajaše ništa, već nju daje imotskom kadiji. Još kaduna bratu se moljaše, da njoj piše listak bijele knjige, da je šalje imotskom kadiji: "Djevojka te lijepo pozdravljaše, a u knjizi lijepo te moljaše, kad pokupiš gospodu svatove dug potkljuvac nosi na djevojku, kada bude agi mimo dvora, nek ne vidi sirotice svoje." Kad kadiji bijela knjiga dođe, gospodu je svate pokupio, svate kupi, grede po djevojku. Dobro svati došli do djevojke i zdravo se povratili s njome. A kad bili agi mimo dvora, dvije je ćerce s pendžera gledahu, a dva sina prid nju ishođahu, tere svojoj majci govorahu: "Vrati nam se, mila majko naša, da mi tebi užinati damo!" Kad to čula Hasan-aginica starješini svatov govorila: "Bogom brate, svatov starješina, ustavi mi konje uza dvora, da darujem sirotice moje." svoju dicu lijepo darovala: svakom sinku nože pozlaćene, svakoj ćeri čohu do poljane, a malome u bešici sinku, njemu šalje uboške haljine. A to gleda junak Hasan-ago, ter dozivlje do dva sina svoja: "Hod'te amo, sirotice moje, kad se neće smilovati na vas majka vaša, srca arđaskoga!" Kad to čula Hasan-aginica bijelim licem u zemlju udrila, uput se je s dušom rastavila od žalosti gledajuć sirota. http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Hasanaginca , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Hasanaginca Iz knjige: Kraj šumna potoka štono se sa gora uskim jarkom spuštao, nanizao se čitav red mlinova, priprostih seljačkih kućica slamnata krova i slaba zida od pletera; ilovačom omazana, a onda obijeljena - a i to ne svuda. Tako se Kolarićev mlin - mlin nekakve protuhe bez pameti i poštenja, što je kod krčmara u jarku posljedne cipele i posljednji prsluk za rakiju zapio te sada odrpan poput najgorega seljaka po jarku obilazio - ne samo neobijeljen žućaše u bijelom nizu skromnih al urednih mlinića, već zjaše mrsko i odurno ponad bistra i cvijećem zarubljena potoka, poput strašila što ga naši seljaci, kad vrepci obrode, u kukuruzu stavljaju. Zato govorili ljudi kad bi se gdjegod na vidiku mlina sastali: Aj, ja! mliniću moj! kako si bio lijep, kako si bio bijel poput bijela goluba dok je živio stari Marko - trune jadan pod hladnom zemljom, dok ga sam Stjepan preklinje po smradnih krčmah i propija krvavim znojem prišteđene krajcare, zapuštajuć zanat i zemlju, tijelo i dušu. Aj aj! vječna škoda! - Da, da - znala primetnuti koja baka - vidit ćete a ne za dugo - zapit će pamet, pak će ljusnut s koje pećine u jarak, da mu ni kosti cijele ostati neće; znam ja, takovim ljudem omrkne crn konac. http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Mlinarska-djeca , 9 Oct 2008 20:34:22 +0100 http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Mlinarska-djeca