<?xml version="1.0" encoding="windows-1250" ?><!-- Generated on Mon, 25 Feb 2008 03:40:52 -0700 -->
<rss version="2.0" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">
  <channel>
	 <atom:link href="http://www.eknjige.org/rss.php" rel="self" type="application/rss+xml" />
    <title>Online Knjige vaša riznica znanja</title>
    <link>http://www.eknjige.org</link>
    <description>Besplatne knjige na: bosanskom, srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku.</description>
    <language>bs</language>

    <copyright>Online Knjige - eknjige.org</copyright>
    <managingEditor>eknjige.org@gmail.com (S. S)</managingEditor>
    <webMaster>eknjige.org@gmail.com (S. S)</webMaster>
    <generator>PHP RSS Feed Generator</generator>
    <image>
      <url>http://www.eknjige.org/logo.jpg</url>
      <title>Online Knjige vaša riznica znanja</title>
      <link>http://www.eknjige.org</link>
      <width>100</width>
      <height>100</height>
      <description>Besplatne knjige i tutorijali</description>
    </image>
 
	<item>
      <title>Mikrobiologija eko sistema</title>
      <description>Eko sistem
Sustav koji objedinjuje prostor i organizme u njemu.
Mikrobna ekologija proučava odnose između mikroorganizama u prostoru (u staništu, biotopu).
Prokarioti
Veličina
0.15 &#956;m
Najčešće oko 1 mm = 10-3 mm18% bakterija može proći kroz filter s porama velikim 0.2 &#956;m. Femtoplankton (frakcija <0.2 &#956;m). 1 mm3 = 109 m 3 &#8594; u 1 mm3 stane oko 10
Oblik stanica: Okrugle (koki), štapičaste (bacili)(sl. 2)
spiralno svinute (spirili), po 4 stanice koka (sarcina), koki u grozdastim nakupinama (stafilokoki), nitaste bakterije slične su gljivama, ali stvaraju nizove prokariotskih stanic</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=mikrobiologija-eko-sistema</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=mikrobiologija-eko-sistema</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>Gljive - Carstvo Mycota</title>
      <description>Gljive (lat. Fungi) spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Smatra se da ih ima između sedamdeset i sto hiljada tzv. nižih i viših vrsta gljiva, mada najnovija istraživanja tu hipotetičku brojku pomjeraju na preko milion. Pretpostavlja se da svaku od pet stotina hiljada viših biljnih vrsta prati jedna do dvije vrste gljiva, pa računicu nije bilo teško izvesti.

Nauka o gljivama - mikologija (od grčkog myko-šampinjon, gljiva, logos-nauka) prošla je dug razvojni put. Njenim rodonačelnikom smatra se grčki filozof Aristotel, koji je dao prve opise gljiva.

Gljive su neobičan, raznovrstan i nedovoljno proučen svijet. Budući da ne vrše osnovnu funkciju biljaka fotosintezu jer ne posjeduju hlorofila, a ne kreću se i ne razmnožavaju polno poput životinja ne mogu se svrstati ni u prvo ni u drugo carstvo, već predstavljaju carstvo za sebe.</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Gljive_Carstvo_Mycota</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Gljive_Carstvo_Mycota</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>Biološka oceanografija</title>
      <description>Počeci svjetske oceanografije
-Engleska – najjača pomorska nacija – zanimanje za morske organizme,
klubovi sakupljača morskih organizama u obalnom moru
-Što je sa većim dubinama? Tlak se povećava s dubinom – pretpostavka da je
more u donjim slojevima stisnuto i gusto, nema strujanja ni dotoka hranjivih
tvari i otopljenih plinova – nema života
-E. Forbes (1815-1854) – brod Beacon 1842 – dredžanje na različitim
dubinama – podjela organizama u 8 zona
-Obalna zona najbogatija organizmima, prema dubini se broj smanjuje,
pretpostavka donja granica života 600 m</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Bioloska_oceanografija</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Bioloska_oceanografija</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>Vjetroelektrane</title>
      <description>Nakon stoljeća korištenja energije fosilnih goriva, danas se globalna slika mijenja, a obnovljivi se izvori sve više smatraju jednim od ključnih faktora budućeg razvoja Zemlje.
Glavni izvor energije još uvijek su fosilna goriva koja daju 85-90% energije. Nafta je najznačajnija s 35%, a uglja i prirodni plin su jednako zastupljeni. Gotovo 8% energije dobiva se iz nuklearnih elektrana. 
Prema tome, kad izuzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije jednostavno je izračunati da takozvani "novi izvori energije" proizvode samo 2,4% ukupne svjetske energije, 1,3% otpada na instalacije za grijanje vode, 0,8% na proizvodnju električne energije i 0,3% na biogoriva.  </description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Vjetroelektrane</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Vjetroelektrane</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>Čudesni svijet akvarija</title>
      <description>Zaronimo
zajedno ... u čudesan podvodni svijet
akvarija. Svaki akvarij, bio on
mali ili veliki, ima svoj poseban
šarm. Savršeno bogatstvo boja
i oblika, uzbudljiva raznolikost
načina života te različita ponašanja.
Ovaj moderan način umjetnosti
akvarija omogućio je Ulrich
Baench, doktor prirodnih znanosti,
osnivač Tetra-Werke i pionir prve
industrijski proizvedene hrane
za ukrasne ribice. Uspio je razviti
prirodnu, hranjivu i zdravu suhu
hranu koju ribe vole. TetraMin je
označio odlučan prodor akvarija
da postanu omiljeni hobi. Više
od 50 godina Tetra je postala
simbolom apsolutne konkurentnosti
i iskustva u svakom pogledu
vezano uz akvarije. Danas bismo
željeli načeti naše iskustvo te ga
aktivno podijeliti s vama, zajedno
s korisnim savjetima i trikovima.
Dodatne savjete možete pronaći
na našoj internet stranici www.
tetra.net. Uživajte u ovoj brošuri.</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=cudesni_svijet_akvarija</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=cudesni_svijet_akvarija</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>Samotnica</title>
      <description>Sjedila je na vrhu stepenica i plakala.
Osvijestivši se od narkoze, ugleda djevojčicu duge zlatnosmeđe kose kako plače, lica prekrivena dlanovima. U onom djeliću sekunde na prijelazu između sna i jave viđala je vlastiti lik tisuću puta još od očeve smrti.
Vid joj se razbistri i nasmiješeno lice liječnika naže se nad nju.
Sve je u redu, JeriLee kaže.
Osvrnu se po sobi. Nedaleko od nje ležalo je nekoliko žena na pokretnim krevetima.
Liječnik joj odgovori na pitanje prije nego što ga je postavila.
Nalazite se u šoksobi reče.
Što je bilo? upita. Dječak ili djevojčica?
Je li to sada važno?
Meni jest.
Bilo je prerano da se utvrdi spol slaga. U krajičcima njezinih očiju nazriješe se suze.
Strašna je i sama pomisao na to proći kroz ovoliko more jada a ne znati što se moglo zametnuti. Bolje je ovako utješi je. A sada pokušajte otpočinuti.
Kada mogu izići odavde? upita.
Još danas popodne, čim dobijem rezultate pretraga.
Kakvih pretraga?
Rutinskih odgovori. Držimo da kod vas nije sve u redu s Rhfaktorom. Obistini li se to, dat ćemo vam injekciju kako ne biste imali komplikacija prilikom naredne trudnoće.
Zapilji se u njega.
Zar bih s ovom imala?
Postojala je mogućnost.
Onda je vjerojatno dobro što sam pobacila.
Ćini se. Ali ubuduće budite pažljiviji.
Više neće biti pobačaja reče odlučno. Idući put zadržat ću dijete. Fućkam na ono što bilo tko kaže. Ako se to ocu ne bude svidjelo, nek se jebe.
Zar to planirate? upita je zgranuto.
Ne. Međutim, nećete mi dati pilulu zbog grušanja krvi, a ja, opet, neprestance odbijam intrauterini uložak. Osjećam se nekako luckasto dok cijelo vrijeme hodam s dijafragmom i tubom delfena u ručnoj torbici.
Ne morate sa svakim muškarcem koga sretnete u krevet, JeriLee primijeti liječnik. Time ništa ne dokazujete.
Ne liježem sa svakim koga sretnem uzvrati srdito. Samo s onima koje poželim.
</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Samotnica</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Samotnica</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>COCCOBALL</title>
      <description>COCCOBALL je knjiga  napisana po motivima poznate knjige «Korijeni» američkog autora Alexa Haleya («Kunta-Kinte»). Jedina sličnost sa «Korijenima» je što se priča događa u istom prostoru i vremenu. Sve ostalo je  izmišljena komedija obrnute situacije u kojoj je crncima dojadilo da ih bijelci love i prave od njih robove.<br> Oni stoga,  na smiješan način, uhvate bijele trgovce robljem i gusare te od njih napraviše, u to vrijeme, prvu koloniju bijelih robova u Africi. Suprotno očekivanju, oni se s bijelcima ne osvećuju  na način kako su to oni njima radili, već ih  plaše i svete  im se kroz komične situacije. Vremenski bijelci  ipak postaju robovi. Međutim,  crnci bi ih se rado riješili,  jer su im poremetili  kolotečinu svakodnevnog života. Ponos im ne dopušta da to urade iz čista mira. Stoga  je tu coccoball, sport koji je crnački mladić Pim-Pec, glavni junak priče, slučajno izmislio. Coccoball je gruba mješavina mnogih kopnenih sportova i dobiva se dojam da upravo on bio preteča svih važnijih sportova današnjice. Kroz ljubavnu priču mladog crnog autora coccoballa i lijepe mulatkinje, sutkinje u coccoballu, finalna utakmica između robova i robovlasnika, odlučuje hoće li robovi biti pušteni. Coccoball, koji je tada postao hit u zapadnoj Africi, zamijenio je ratove među plemenima a  igraju ga podjednako njegovi izumitelji crnci i bijeli robovi, odnosno novi sport je  kostur koji veže čitavu priču. Kraj je neočekivan i originalan, a poanta mu je da, tek kad su svi slobodni i jednaki, mogu zaigrati pravu utakmicu coccoballa. Osobito kada se zna da su crnci muslimani a bijelci kršćani. Kao što je i danas intencija da sportovi i takmičenja među državama i rasama, zamijene ratove, tako je coccoball povezao dva svijeta, crni i bijeli.
<br>
Najvažnije je ipak naglasiti da priča «Coccoball» nije osveta crnaca bijelcima, već jedna vesela i duhovita priča u kojoj je ljudska glupost i sebičnost ismijana u korist zajedništva, ljudskosti, jednakosti i ravnopravnosti bez obzira na spol, rasu i vjeru,  
<br><br>
Sve o coccoballu se nalazi na web stranici: <a href='http://www.coccoball.hr' target='_blank'>www.coccoball.hr</a></description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=coccoball</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=coccoball</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>Tesla, čarobnjak i genije</title>
      <description>Čovjek koji je ovoj planeti zavjetovao mogućnost da opstane!

Tesla čarobnjak i genije, gospodar munja, vizionar, putnik kroz vrijeme, haker, čuvar posljednjih kosmičkih tajni, pismo za budućnost.

Najizad i kod, nasnajprodavanije sredstvo za podizanje nivoa lične energije i pomoć pri liječenju. Pronalazač i njen prvi korisnik bio je Tesla, djeluje kao prijemnik kosmičke energije i tako oko sebe stvara pozitivno polje koje djeluje, sprečava razvoj bolesti, otklanja napetost i pospješuje opšte raspoloženje.</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Tesla_carobnjak_i_genije</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Tesla_carobnjak_i_genije</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>Ajurvedske biljke i njihova primena</title>
      <description>Isceljujuća mudrost prirode sastoji se u delikatnoj ravnoteži koja je prisutna u
biološkoj inteligenciji cele biljke - ne u pojedinačnom jedinjenju"Celina je bolja od zbira delova."
Mahariši herbalne formule nisu pojedinačni
sastojci ili hranljivi kokteli u kojima su
sjedinjeni poslednji zdravstveni hirovi. Naše
vaidje (ajurvedski eksperti) smatraju da je u
herbalnoj formuli bolje koristiti više od
jednog sastojka kako ne bi došlo do stvaranja
neravnoteže u jednom aspektu vašeg uma i
tela dok se u isto vreme trudite da
uravnotežite drugi aspekt uma i tela. Upravo
iz tog razloga ajurvedski tekstovi opisuju
precizne kombinacije biljaka.</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Ajurvedske_biljke_i_njihova_primena</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Ajurvedske_biljke_i_njihova_primena</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>Jednominutna besmislica</title>
      <description>Iz knjige: Jedan malodušni ucenik se požalio kako ga, zbog njegovih hendikepa, život zakida.

„Zakida?“ , zavika Majstor. „Zakida?

Pogledaj oko sebe covjece!
Svakim trenutkom svjesnosti, debelo si preplacen!“
”Učenje bez razmišljanja je prazno, razmišljanje bez učenja je opasno.”
Majstor je nastavio pricom o vlasniku hotela koji se ogorceno žalio na uticaj novog auto-puta koji je sagradila vlada, na njegov biznis.

„Gledaj“ , rece mu prijatelj.
„Prosto te ne razumijem. Svake noci ispred tvog hotela vidim znak NEMAMO SLOBODNIH SOBA.“

„Ne možeš suditi prema tome.
Prije izgradnje auto puta, vracao sam trideset do cetrdeset ljudi svaki dan.
Sada nikad ne vratim više od dvadeset i pet.“


Majstor doda:
„Kad ste odlucni da se osjecate loše i nepostojece mušterije su stvarne.“</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Jednominutna_besmislica</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Jednominutna_besmislica</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>Virusi</title>
      <description>Virusi su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta. Nemaju stanične dijelove već potpuno ovise o mehanizmu stvaranja energije i bjelančevina stanica domaćina.

Na postojanje virusa je prvi upozorio ruski biolog Dmitrij Josifovič Ivanovski koji je tijekom istraživanja mozaične bolesti duhana, filtratom soka bolesne biljke oslobođenim od bakterija, uspio zaraziti zdravu biljku. Smatrao je da se radi o bakterijskom otrovu. Kasnije će Švicarac Martinus Beijerinck ustvrditi da je riječ o novom, do tada nepoznatom obliku uzročnika bolesti za koji će upotrijebiti latinski naziv virus. Istraživanja virusne morfologije, njihova kemijskog sastava i umnožavanja su uznapredovala otkrićem elektronskog mikroskopa (veličina virusa se kreće između 20 i 300 nm) i uvođenjem novih metoda. U drugoj polovici 20. stoljeća počinje intenzivan uzgoj staničnih kultura što je omogućilo otkrivanje novih vrsta virusa.</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Virusi</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Virusi</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>Knjiga  Sladostrašća smijeha i radosti</title>
      <description>PROFESIONALNI AUTOR HITOVA
Najveća je prednost profesionalnoga književnika to što ujutro ne mora rano ustajati, ipak, dići se kasnije od pola osam znači izgubiti cijelo dopodne, barem je tako ovdje, u Pragu. Stoga je Boh-dan Ipser (55) radije već u 7.28 prošao cijelim svojim ovdašnjim malenim stanom u kojem od predlani, nakon smrti svoje žene Marije, živi posve sam. MORAM SE OŽENITI. I to brzo.
Dva prozora s pogledom na krošnje u Irskoj ulici starih patricijskih kuća, četvrt Vinohradv, Prag 2, četrnaest kvadratnih metara zelenoga saga, onisko tamno pokućstvo te prostran, prazan pisaći stol. ZA ČETRNAEST DANA MORAM POČETI S PISANJEM NOVOG ROMANA. U uzanome predsoblju kovčežić koji je sinoć ovdje ostavio nakon što je doletio iz Helsinkija (prepun darova za rodbinu, za sebe tek kutija finskih kukuruznih pahuljica).
Umio se i obrijao ispred zrcala u kupaonici. Izgledam grozno. Koja bi to žena poželjela poljubiti?... No njima je samo do udaje. A ja se želim i moram OŽENITI. Oglasio se telefon, Ipser ga iskopča i legne na meki pokrivač prostrt po zelenom sagu. Smiriti se i očistiti misao, tu neumornu majmunicu što pobjesnjelo skakuće s grane na granu, stišati misli da otprhnu u tišinu, slobodan prostor, u svjetlost i čistu radost... nakon tolikih godina svakodnevne vježbe željeno stanje postigne za nekoliko minuta. Nažalost samo na nekoliko minuta jer...? Pa zato jer neću valjda ovako na leđima ležati na sagu cijeli dan.
Ustao je i skuhao si kineski zeleni čaj, pomiješao finske pahuljice s češkim zobenim pahuljicama, prelio ih vrućim mlijekom i osjećao se sjajno. Dok ponovo ne uključim telefon. U staru je platnenu torbu za dućan stavio praznu bocu od crnoga vina te krenuo po punu bocu u vrevu i prasne ulice četvrti Prag — Vinohradv.
</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Knjiga _Sladostrasca_smijeha_i_radosti</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Knjiga _Sladostrasca_smijeha_i_radosti</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>Uloga i uticaj televizije na odgoj djece</title>
      <description>Televizija je, kao najmasovniji medij, u nas toliko prisutna u domovima da je postala nešto kao novi član porodice. Njoj se, nažalost, nerijetko pridaje više pažnje i prava, nego živućim članovima porodice, pa tako djeca treba da su mirna i da šute dok je Dnevnik, na zajedničkom porodičnom okupljanju TV-prijemnik je obavezno uključen i ako uspije da zaokupi pažnju većine, nestaje razgovora i druženja nauštrb dvodimenzionalne imaginarne slike.Slijedeći primjer odraslih, djeca svoje slobodno vrijeme vrlo često provode pred televizorom. Tamo, opet, ponajmanje mogu pratiti poučne emisije za djecu. Ali, zato, mogu da vide muzičke spotove, filmove, serije, reklame, uglavnom sve one nepoželjne oblike ponašanja i osobine koje mogu da ih zaokupe dok gledaju televiziju. Tako televizija kao mas-medij, umjesto prvobitne informativne i edukativne uloge, ima marketinšku, ideološku i destruktivnu ulogu. Marketinška uloga ima za cilj da, po svaku cijenu (a nikako malu, na računima TV-kuća) promoviše određene proizvode – direktno ili indirektrno. Direktni marketing su reklame koje se emituju čak i usred neke emisije zapravo su, na kraju, njen sastavni dio. Oni mudriji i «sposobniji» sudionici pripremajući reklame promovišu proizvode, firme, pojedince, pa i nacije i cjelokupni državni aparat, u filmovima, serijama, spotovima... Treba napomenuti i to da su djeca najpogodnija populacija za takav oblik rada. Ako se emituje neki crtani film u nastavcima tokom cijele sedmice, vrlo brzo se na tržištu nađu grickalice, žvake, sličice, igračke i majice sa likovima glavnih junaka. Neko se, onda, dosjeti da to mogu biti i bojanke, privjesci, sveske i olovke – sve u stilu likova iz animirane serije. O tome kakav utjecaj imaju ti likovi sa TV-a na djecu, nešto ćemo kasnije. Prije toga, da se vratimo na indirektni, moglo bi se reći i skriveni marketing koji se plasira putem televizije. Obični gledalac, zaokupljen radnjom filma, neće toliko obratiti pažnju na pozadinu stalnog isticanja određenih proizvoda i predmeta ili pozitivnih osobina jednog naroda i negativnih drugog. Ovdje već prelazimo u područje ideološke uloge televizije koja je istovremeno i toliko jaka i tako skrivena, da je samo objektivni i kritički usmjereni posmatrači, isprva mogu prozrijeti. Nažalost, toliko se svakodnevno proizvede i plasira filmova koji promiču ideje i viđenja svijeta očima velikih sila, odnosno sile i njihov antagonizam prema drugim narodima i nacijama, da nasreću, ljudi sve više razotkrivaju te njihove ciljeve i istinske namjere. (Tek nakon drugog sporadičnog gledanja filma u kome glumi Džeki Čen, koji je omiljen kako među djecom, tako i među odraslima širom svijeta, shvatla sam zašto taj slavni glumac nije drag i omiljen među svojim sunarodnjacima: on više nije Kinez, nego svom svojom dušom – Amerikanac!). Ideološke namjere očituju se i u stalnim nastojanjima da se putem televizije, a sada i interneta, infiltriraju svi negativni modeli ponašanja i izopačeni sistem vrijednosti čiji je cilj da razori porodicu, a samim tim i društvo. Primjetno je, dakle, da se uloge televizije danas nadovezuju jedna na drugu i nadopunjuju. Kako drukčije nazvati ulogu medija kojom se promovišu blud, preljuba, zavist, ljubomora, materijalizam, nego destruktivnom, jer se amoralno predstvalja kao nešto sasvim normalno i prirodno, novac postaje glavni - sastavni dio života, a netrpeljivost prema drugim i drugačijim ljudima nešto što se podrazumijeva. Ako se u tom duhu «odgajaju» ukućani, onda je normalan slijed očekivanje konflikta i sukoba. A kada se razori porodica kao nukleus društva, onda je na pomolu i uništenje cjelokupne društvene zajednice kojom je, tako razorenom, mnogo lakše vladati. Gledajući na televiziji stil življenja, oblike ponašanja, stil oblačenja i načine ophođenja, djeca, bez razmišljanja, to prihvataju i oponašaju, i udaljavaju se tako od svog sistema vrijednosti, svoje kulture i identiteta.</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Uloga_i_uticaj_televizije_na_odgoj_djece</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Uloga_i_uticaj_televizije_na_odgoj_djece</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>Advanced Hypnotic Techniques</title>
      <description>difference between reality, and imagination.
A few years ago an experiment involving an actor showed how powerful the sub-conscious mind
truly is.
In this experiment, the actor's heart rate, breathing, and blood pressure were being monitored.
The actor then pretended to be very angry, and upset. Within seconds, his blood pressure began
to rise. His heart rate increased. His breathing sped up considerably.
All of his bodily functions began to change simply due to pretending, using his imagination.
The actor was then instructed to pretend that he was slowly walking down a beautiful beach, with
not a care in the world. His blood pressure began to drop. His heart rate slowed back down. His
breathing became slow, and natural.
So it is easy for us to see that as we imagine something, our sub-conscious will cause the body to
respond in exactly the same way as though we were actually involved in the activity.
I want you now to imagine yourself out jogging at a very healthy, and safe pace. Get this image
deeply embedded in your mind. Imagine it. Sense it. Feel it now.</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=Advanced_Hypnotic_Techniques</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=Advanced_Hypnotic_Techniques</guid>

    </item> 
	<item>
      <title>GLOSAR bankarstva, osiguranja i ostalih financijskih usluga</title>
      <description>Potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (Stabilization and Accession Agreement - SAA) 2002.
godine, Republika Hrvatska se obvezala na put prilagodbi prema standardima Europske unije. Osim promjena
načina razmišljanja uočljivije su se prilagodbe ticale promjena zakonodavnoga okvira usklađivanjem domaćega
zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire). Novi je trenutak nastao 2003.
godine kad je Hrvatska zatražila članstvo, te kad je dobila pozitivno mišljenje za članstvo u travnju 2004. godine
i status kandidata u lipnju 2004. godine. Kako se tempo približavanja Hrvatske Europskoj uniji ubrzao i kako
se očekuje početak pregovora, upoznavanje s pravnim, ekonomskim i financijskim ustrojem Europske unije
postalo je od udaljene potrebe gotovo svakodnevicom.</description>
      <link>http://www.eknjige.org/download.php?knjiga=GLOSAR</link>
      <pubDate>, 2 Jul 2009 20:34:22 +0100</pubDate>
      <guid isPermaLink="true">http://www.eknjge.org/download.php/?knjiga=GLOSAR</guid>

    </item></channel>
</rss>